Suvereni malteški vojni red
Izvor: Wikipedija
|
Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Tuitio Fidei et Obsequium Pauperum (lat., Obrana vjere i pomoć siromašnima) |
|||||
| Himna Ave Crux Alba (lat.) |
|||||
| Glavni grad | Palazzo Malta, Rim | ||||
| Vlada | |||||
| - Princ i Veliki meštar | Fra' Matthew Festing | ||||
| Valuta | scudo | ||||
Suvereni jeruzalemski, rodoski i malteški vojni hospitalni red svetog Ivana, poznatiji kao Suvereni malteški vojni red (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta, engl. Sovereign Military Hospitaller Order of Saint John of Jerusalem, of Rhodes and of Malta) katolički je viteški red sa sjedištem u Rimu, Italija. Suverenom malteškom vojnom redu priznat je međunarodnopravni subjektivitet te održava diplomatske odnose s preko stotinu država. Osim dviju zgrada u Rimu, kojima se jamči eksteritorijalnost (rezidencija Velikog meštra Palazzo Malta i Villa Malta), nema vlastito državno područje.
U praksi se često koriste kraći službeni nazivi Suvereni malteški vojni red ili samo Malteški red (tal. Ordine di Malta).
Malteški red danas se prije svega bavi medicinskom i socijalnom pomoći, te humanitarnim intervencijama. Do danas je Red razvio bolničku i humanitarnu aktivnost u više od 110 zemlja.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade u Rimu (koje su izvan jurisdikcije Republike Italije). Jedna, Palazzo di Malta u Via dei Condotti 68, blizu poznatog Španjolskog trga (Piazza di Spagna) u Rimu, u kojoj se nalazi veliki meštar (lat. magister, "učitelj") Reda s upravom, i druga, Villa Malta sull'Aventino, podalje u Rimu, u kojoj se nalazi sjedište Rimskog priorata.
[uredi] Povijest
Detaljniji članak o ovoj temi: Ivanovci
[uredi] Politika
Suvereni malteški vojni red ima diplomatske veze s 93 zemlje i stalni je promatrač u UN-u i član je UNESCO-a, Vijeća Europe, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) te Europske unije.
[uredi] Vojska
Za vanjsku obranu zadužena je Italija.
[uredi] Ekonomija
[uredi] Demografija
[uredi] Pravosuđe
Kanonsko pravo, međutim nema pravni autonomni autoritet nad određenim teritorijem.
[uredi] Promet
Izdaje vlastite poštanske marke, za službeni poštanski promet. Isto tako izdaje svoje registracijske pločice za automobile, iako nema nikakve prometne infrastrukture.
[uredi] Komunikacije
[uredi] Vidi još
[uredi] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar3) • Crna Gora • Češka • Danska4) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Kosovo 2) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška4) • Njemačka • Poljska • Portugal4) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska4) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo4) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)3) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji
2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.)
3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
5) priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve
Nedovršeni članak Suvereni malteški vojni red koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
