Rijeka

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Rijeka. Za druga značenja, pogledajte Rijeka (razdvojba).

Rijeka
Grb grada Rijeke

Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska

Površina
- ukupna	44 km²

Stanovništvo (2001.)
- ukupno	143.817 stan.

Gradonačelnik	Vojko Obersnel (SDP)

Poštanski broj	51000
Pozivni broj	+385 051
Autooznaka	RI
Službena stranica	www.rijeka.hr
Karta
Rijeka Rijeka na karti Hrvatske

Rijeka (na mjesnom riječkom narječju i dijelu susjednih hrv. narječja Rika, a u ostalim susjednim hrv. narječjima Reka, tal. Fiume, nje. Sankt Veit am Fluß) je treći po veličini grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar) ima preko 250.000 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

[uredi] Gradska naselja

Jedino naselje grada Rijeke je Rijeka.

[uredi] Administrativna podjela grada

Grad Rijeka je administrativno podijeljen u mjesne odbore tj kvartove:

Banderovo, Belveder, Brajda-Dolac, Brašćine-Pulac, Bulevard, Centar-Sušak, Draga, Drenova, Gornja Vežica, Grbci, Kantrida, Kozala, Krimeja, Luka, Mlaka, Orehovica, Pašac, Pećine, Pehlin, Potok, Podmurvice, Podvežica, Srdoči, Svilno, Sveti Kuzam, Sveti Nikola, Škurinje, Škurinjska Draga, Školjić, Trsat, Turnić, Vojak, Zamet

[uredi] Geografski položaj

Riječki gradski toranj

Zapadna Hrvatska, sjeverni Jadran

14° 26' istočne geografske dužine
45° 21' sjeverne geografske širine

[uredi] Osnovni podaci o Rijeci

Površina: 44 km2 (po veličini treći grad u Hrvatskoj)
Srednja godišnja temperatura: 13,8 stupnjeva C
Prosječna vlažnost tijekom godine 58 %
Ukupne padaline godišnje: 1228 mm
Ukupno 86 kišnih dana u godini
nakon Zagreba Grad Rijeka ima drugi proračun Grada na nivou Republike Hrvatske,Zagreb ima cca oko 6 milijardi kuna,Rijeka cca.800 milijuna kuna,Split cca.500 milijuna kuna itd.
Gradonačelnik Rijeke mr.sc.Obersnel Vojko je predsjednik udruge gradonačelnika svih gradova Republike Hrvatske

[uredi] Himna, zastava i grb

Zastava grada Rijeke plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine donijelo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

Povijesna zastava grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava, u uporabi od 1848.-1947.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je verzija grba bez krune i natpisa Indeficienter budući su odbijeni mišljenjem ministarstva Uprave iz 1998.
Vidi: Riječki grb

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Rijeke

Crkva Gospe Lurdske

Istočni dio Rijeke zimi 2006, pogled sa Vojaka u pravcu Krka.

Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru. 1230. Tijekom vladavine cara Klaudija između 41 i 42 godine spominje se da je Aulus Plautius budući rimski osvajač Britanije bio zadužen za gradnju ceste koja povezuje današnji grad Trst s Tarstatikom. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.

1848. Josip Bunjevac u ime bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

[uredi] Zanimljivosti

Palača Jadran, upravna zgrada Jadrolinije

Prvi torpedo izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, engleski inženjer
U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to Dr. Peter Salcher
Riječki kirurg Anton Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate
Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kalvariji
Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» tiskane su u Rijeci
Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva riječka talijanska regencija Kvarnera
Prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj igrala se u Rijeci 1905. između lokalnog kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka-New York
Rijeka je bila nezavisna država od 8. rujna 1920. do 24. siječnja 1924. i da je njen izabrani predsjednik Riccardo Zanella zahtjevao od međunarodne zajednice i Tita 1945. godine obnovu nezavisnosti.
Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U filatelističkoj literaturi se nalaze po nazivom Fiume.
Američki predsjednik Wilson je 1919. predložio Rijeku za sjedište Lige naroda – preteče Ujedinjenih naroda
Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku
U kasnom 19. i ranom 20. st. Riječani su ravnopravno koristili 4 jezika – hrvatski, talijanski, mađarski i njemački
Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921. godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkestana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Simon Arpad.
Osim većinski hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici 11 nacionalnih manjina - Albanci, Bošnjaci, Česi , Talijani, Mađari, Crnogorci, Srbi, Romi, Slovaci i Slovenci
Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
Rječina je od 1924.-1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna (Sušak) Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
U prošlom stoljeću u Rijeci je djelovalo 57 konzulata, 20 konzulata u razdoblju uoči I. svjetskog rata
U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime Rijeka i talijansko i mađarsko ime Fiume (fiume na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko Sankt Veit am Pflaum
János Kádár, dugogodišňji vođa mađarske komunističke partije i prvi čovjek socijalističke Mađarske je rođen u Rijeci 1912. godine
U Rijeci se trenutačno nalazi najveći trgovački centar u ovom dijelu Europe, poznatiji kao Tower Centar Rijeka na Pećinama.

[uredi] Administracija i politika

U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

[uredi] Ekonomija

[uredi] Demografija

Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144 043 stanovnika. Od toga je 75 532 žena i 68 511 muškaraca. Prosječna starost stanovništva je 41.2 godine. Prema vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3.8% muslimanima, 7% agnosticima te 5% kao ateisti.

[uredi] Nacionalni sastav grada Rijeke (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	Muslimani	Talijani	Slovenci	ostali
2001 ¹	144.043	115.797 (80,39%)	8.946 (6,21%)	-	1.975 (1.37%)	2.763 (1,92%)	1.575 (1,09%)	12,987 (9.02%)
1991	167,964	117,178 (69,76%)	18,891 (11,24%)	6,925 (4,12%)	4,803 (2,85%)	3,247 (1,93%)	2,709 (1,61%)	14,211 (8,46%)
1981	159,433	103,248 (64,75%)	14,436 (9,05%)	27,167 (17,03%)	2,505 (1,57%)	1,917(1,20%)	2,897 (1,81%)	7,263 (4,55%)
1971	132,222	98,121 (74,20%)	14,079 (10,64%)	6,152 (4,65%)	1,487 (1,12%)	2,964 (2,24%)	3,944 (2,98%)	5,475 (4,14%)

¹ Prema popisu iz 2001. na bivšoj teritoriji opićne Rijeka koja obuhvaća gradove Rijeka, Kastav, Bakar, Kraljevica i općine Viškovo, Čavle, Klana i Jelenje živjelo je 191 666 stanovnika.

[uredi] Izvori

Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

[uredi] Arhitektura i znamenitosti

Detaljniji članak o ovoj temi: Znamenite riječke građevine

Katedrala Sv. Vida

Slika Gospe Trsatske

[uredi] Barokna arhitektura

Katedrala sv. Vida
Palača šećerane, tj. upravna zgrada bivše tvornice šećera
Gradski toranj
Palača Vuković (Korzo 2)
Palača Wohinz (Korzo 8)
Palača Adamić (Fiumara)
Palača Wasserman-Garbas, danas Konzervatorski odjel u Rijeci
Crkva sv. Jeronima
Pravoslavna crkva sv. Nikole
Stara gradska vijećnica, zvana Palac Komuna

[uredi] Historicizam

Detalj s Turske kuće

Palača Modello
Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Zajc
Kapucinska crkva
Guvernerova palača (Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja)
Filodramatika (Korzo 28)
Palača Adria, danas zgrada Jadrolinije
Kuća Whitehead - La Casa Veneziana (Dolac 7)
Casa Rossa (Zagrebačka 1-5)
Turska kuća - La Casa Turca (Vatroslava Lisinskog 6)
Palača Ploech (Žabica)
Kuća Miculinić-Richtmann (Fiorella la Guardije 12)
Palača Rinaldi (Riva 8)
Muška građanska škola (Barčićeva 6)
Paviljon gradske tržnice
Komunalna ribarnica (Zagrebačka 17)
gradska četvrt Brajda

[uredi] Secesija

Kino Korzo - Kuća Mattiassi (Korzo 38)
Kuća Linden (Korzo 29)
Kuća Schittar (Korzo 23)
Kuća Baccich (Riva Boduli)
Stambena kuća za poduzeće Unione Cooperativa Fiumana (Fiorella la Guardije 10)
Kuća Modiani (J. Kalinića 4)

[uredi] Moderna arhitektura

Belveder - Tizianova ulica
Tržnica Belveder
Mali neboder (Ciottina 20)
Riječki neboder (Jadranski trg 4)
Prva hrvatska štedionica
Hrvatski kulturni dom na Sušaku

[uredi] Suvremena arhitektura

Most hrvatskih branitelja

Centar Zagrad
Most hrvatskih branitelja

[uredi] Industrijska baština

Tvornica Torpedo
Tvornica duhana, bivši kompleks Rikard Benčić
Tvornica papira, tzv. Hartera
Lučka skladišta

[uredi] Ostale znamenitosti

Korzo u vrijeme Karnevala

[uredi] Kultura i sport

[uredi] Kultura

HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana pl. Zajca (www.hnk-zajc.hr)
Međunarodni riječki karneval (www.ri-karneval.com.hr)
Riječke ljetne noći
KUC "Kalvarija" (riteatar.way.to)
"Teatro Fenice", "Croatia" (www.rijekakino.hr kina)
Informacije o kulturnim dešavanjima u Rijeci - KULTURAPLUS (www.kulturaplus.com/)
HKD Sušak
Muzej grada Rijeke (www.muzej-rijeka.hr)
Morčić - Znamenitost

[uredi] Sport

Novi bazen na Kantridi

Stari bazen na Kantridi

Stadion na Kantridi

Dvorana Mladosti na Trsatu

Ulaz na Orijentovo nogometno igralište

Nogomet

HNK Rijeka
NK Orijent (trećeligaški klub, sudjelovao i u 2. i 1. nogometnoj ligi)
NK Lokomotiva (lokalni niželigaš)
NK Lučki radnik (lokalni niželigaš)
NK Rikard Benčić (lokalni niželigaš)
NK Zamet (lokalni niželigaš)
NK Kozala(lokalni niželigaš)
NK Grbci 2000 (lokalni niželigaš)
NK Dedal (lokalni niželigaš)

Ragbi:

ragbi klub Rijeka

Košarka:

košarkaški klub "Kvarner", "Kantrida"

Rukomet:

rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine", "Trsat"

Boćanje:

boćarski klubovi "Vežica", "Mario Gennari - JGL", "Benčić DSK", "Trsat", "Srdoči", "Brajda"

Hrvanje:

hrvački klub "Rijeka-Belveder"

Vaterpolo:

vaterpolski klubovi "Primorje", "Burin"

Veslanje:

veslački klubovi "Veslački klub "Jadran" osnovan 1922.g."

Judo

judo klub Rijeka

Odbojka:Žok Rijeka,Mok Rijeka

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Osnovne škole

OŠ "Pećine" (www.os-pecine-ri.skole.hr)
OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić")
OŠ "Ivan Zajca"
OŠ "Vežica"
OŠ "Trsat"
OŠ "Brajda"(nekadašnja "Josip Brusić")
OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović")
OŠ "Kozala"
OŠ "Kantrida"
OŠ "Centar"
OŠ "Pehlin" (www.skole.t-com.hr/os-rijeka-025/skola)
OŠ "Turnić"
OŠ "Nikola Tesla"
OŠ "Vladimir Gortan"
OŠ "Škurinje"
OŠ "Podmurvice"
OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivana Čikovića Belog˝)
OŠ "Srdoči"
OŠ "Fran Franković"
OŠ/SEI "Belvedere"
OŠ/SEI "Dolac"
OŠ/SEI "Gelsi"
OŠ/SEI "San Nicoló" (nekadašnja Mario Gennari)

[uredi] Srednje škole

Ekonomska Škola Mije Mirkovića-Rijeka (www.ekonomska-rijeka.hr)
Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka (gam.skole.htnet.hr)
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
Prva riječka hrvatska Gimnazija (www.prhg.hr/)
Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci (www.skg-rijeka.hr)

Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo
Srednja talijanska škola u Rijeci - Scuola media superiore italiana di Fiume (SMSI)
Medicinska škola
Građevinska tehnička škola Rijeka (www.gradtehri.hr)
Građevinska škola za industriju i obrt
Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju
Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola Rijeka)
Elektroindustrijska i obrtnička škola (www.eios.hr)
Prometna škola
Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja
Kemijsko grafička škola u Rijeci
Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci (www.spur.hr)
Trgovačka i tekstilna škola Rijeka