Bjelovar

Izvor: Wikipedija

Bjelovar
Država	Hrvatska
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Površina
- ukupna	191,9 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	41.869 stan.
Gradonačelnik	Antun Korušec
Poštanski broj	43000
Karta
Bjelovar Bjelovar na karti Hrvatske

Bjelovar je grad u Hrvatskoj, središte Bjelovarsko-bilogorske županije.

Sadržaj 1 Gradska naselja 2 Zemljopis 3 Stanovništvo 4 Uprava 5 Povijest 5.1 Nastanak grada 5.2 Razvoj grada u 19. stoljeću 5.3 Bjelovar u 20. stoljeću 6 Domovinski rat 6.1 Oslobađanje bjelovarske vojarne 1991. 6.2 105. bjelovarska brigada u Bosanskoj Posavini 7 Gospodarstvo 7.1 Velike tvrtke 8 Poznate osobe 9 Spomenici i znamenitosti 10 Manifestacije 11 Obrazovanje 12 Kultura 13 Sport 14 Gradovi pobratimi 15 Galerija 16 Literatura 17 Izvori 18 Vanjske poveznice

[uredi] Gradska naselja

Grad Bjelovar obuhvaća 31 naselje (stanje 2006.), to su: Bjelovar, Breza, Brezovac, Ciglena, Galovac, Gornji Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac, Letičani, Mala Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani, Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Plavnice Gornje, Plavnice Stare, Prespa, Prgomelje, Prokljuvani, Puričani, Rajić, Stančići, Stari Pavljani, Tomaš, Trojstveni Markovac, Veliko Korenovo, Zvijerci i Ždralovi.

[uredi] Zemljopis

• Koordinate: 46°02' s.z.š., 16°33' i.z.d.
• Nadmorska visina: 135 m
• Srednja godišnja temperatura: oko 12 °C
• Godišnji prosjek relativne vlage: 80%
• Godišnja količina padalina: oko 900 mm
• Magla: 48 dana godišnje
• Mraz: 38 dana godišnje
• Površina: 191,9 km²

Grad Bjelovar je smješten na visoravni u južnom dijelu Bilogore (Sjeverozapadna Hrvatska) na 135 metara nadmorske visine. Bjelovar je sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i prirodno, kulturno i političko središte ovog kraja.

Bjelovar je i prometno raskrižje u ovom kraju. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste, a preko Daruvara na jednu stranu, za Viroviticu, a na drugu stranu za Pakrac i Lipik. Na kakvom se važnom prometnom pravcu nalazi Bjelovar, govori i početak izgradnje brze ceste Zagreb - Bjelovar - Virovitica, koja će Bjelovar još približiti Zagrebu, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva. Do sada je gotova dionica Zagreb - Vrbovec.

Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 191,9 km², a administrativno obuhvaća još 31 naselje. Na tom prostoru danas živi oko 42.000 stanovnika.

Sa sjeveroistočne strane Grada Bjelovara nalazi se duga i niska gora Bilogora, čija je prosječna visina od 200 do 250 m nadmorske visine.

Bjelovar se smjestio u sjeveroistočnom rubnom dijelu plodne lonjsko-ilovske zavale, podno jugozapadnih obronaka Bilogore. Položen je između rječica Bjelovacke i Plavnice. Područja lonjsko-ilovske zavale nije visinski ujednačeno pa se njezina visina kreće između 120 i 160 m nadmorske visine.

Visoravan je nastala plitkim nadsvođenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. U sastavu su pliocenski pjeskuljasti lapori i pješčanici s mjestimičnim manjim naslagama lignita. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine. Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama.

Grad Bjelovar je klimatski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. Zime u ovom prostoru su umjereno hladne, a ljeta su topla. Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900 mm godišnje.

Od vjetrova puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji otprilike puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlagu i prethodi kiši.

Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12° C, srednja siječanjska -0,4° C, a srednja srpanjska 20,6° C.

[uredi] Stanovništvo

Područje Grada Bjelovara, prema popisu stanovništva iz 2001.^[1] ima 42.753 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu), od čega na užem području grada živi 27.783.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2001.:

• Hrvati: 37.895 (90,51%)
• Srbi: 1.980 (4,73%)
• Albanci: 195 (0,47%)
• Česi: 188 (0,44%)
• neizjašnjeni: 995 (2,28%)

S obzirom na materinski jezik, 41.131 ili 98,24% izjasnilo se, da im je materinski jezik hrvatski. Prema vjeri, 36.686 ili 87,62% izjasnilo se kao rimokatolici, 2.294 ili 5,48% kao pravoslavci, 103 ili 0,25% kao muslimani, 1.404 ili 3,35% kao agnostici ili neizjašnjeni, te 888 ili 2,12% kao ateisti.

[uredi] Uprava

Gradonačelnik je Antun Korošec, koji je naslijedio Đurđu Adlešić, nakon što je postala potpredsjednica vlade. Zamjenici gradonačelnika su Zlatko Barila i Stjepan Čleković. Gradsko poglavarstvo broji 9 članova, osim troje navedenih, čine ga i Višnja Biljan, Ljerka Ožegović, Antun Šafarić, Ksenija Matuš, Krunoslav Nemet i Dinko Klasan. Gradsko vijeće Grada Bjelovara ima 29 članova. Radna tijela gradskog vijeća sastoje se od 3 komisije i 12 odbora. Na području Grada Bjelovara osnovano je 38 mjesnih odbora (9 u samom gradu).

[uredi] Povijest

[uredi] Nastanak grada

Na području Bjelovara nađeni su artefakti iz starorimskog doba.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća u ovom već gusto naseljenom području nalaze se mnogi plemićki i crkveni posjedi. U neposrednoj blizini današnjeg Bjelovara nalaze se crkvene župe u Korenovu, Velikim Sredicama, Pavljanima, Međurači i Novoj Rači. Pavlini iz samostana Streza obogaćivali su duhovni život.

U to doba može se smjestiti začetak Bjelovara, koji se prvi put spominje u zasad nepouzdanom zapisu iz 1413. godine.

Nadiranjem Turaka u 15. i 16. stoljeću ovaj kraj postaje "ničija zemlja" te neprestano prelazi iz ruke u ruku. Stanovništvo se razbježalo i život se uglavnom odvija u malim utvrdama duž nestalne granice s Turcima. Tada je na području Varaždinskog generalata osnovana proslavljena 16. pješačka pukovnija. Prvi zapovjednik te slavne pukovnije bio je 1538. godine Nikola Jurišić od Kisega. U velikom ratovanju 1591. do 1594. godine hrvatska je vojska konačno zaustavila prodiranje Turaka. Nakon poraza kod Siska bili su potisnuti iz Posavine. Širok pojas zemlje od Moslavine i Čazme do Drave ponovno je u hrvatskim rukama. Podižu se nove utvrde i počinje naseljavanje i oživljanje Krajine. Jedna takva utvrda bio je i Bjelovar. U pismu križevačkog generala Ivana Herbersteina 1666. godine dvorskom ratnom vijeću spominje se "G'schloss Bellovar" oko kojega su se vodili bojevi s doseljenim Vlasima. Slavonska krajina je u 16. i 17. stoljeću bila razdijeljena u četiri kapetanije - Križevci, Ivanić, Koprivnica i Đurđevac, a svaka kapetanija u vojvodstva. Jedan je časnik kao zapovjednik vojvodstva s vojnicima stanovao u utvrdi Bjelovar. Te su četiri kapetanije spojene 1749. godine u dvije pukovnije: 5. križevačku i 6. đurđevačku, koje su se sto godina kasnije, 1872. godine, ponovno spojile u 16. varaždinsku pješačku pukovniju. Zapovjednik te nove pukovnije bio je pukovnik Peter Csikos von Sessia, otac slavnoga hrvatskog slikara Bele. Ta je pukovnija 1919. godine preimenovana u 42. bjelovarski pješadijski puk. Polovicom 18. stoljeća posvuda su u Vojnoj krajini zaredale bune krajišnika zabrinutih za svoje pravice, koje su im bile ograničene novim odredbama carskoga dvora. Severinska buna, koja je dobrano uzdrmala Varaždinski generalat, krvavo je ugušena 1755. godine pa je odmah nakon toga carica Marija Terezija odredila da se u središtu krajiških pukovnija sagradi snažno vojno uporište - Novi Varaždin.

Prema zamisli generala Filipa Becka graničari su već 1756. godine počeli graditi novi grad. O tome Baltazar Adam Krčelić u svojim Annuama piše:

"Osim toga između Severina i Rače, u mjestu zvanom Bjelovar, podigne uz silan trud jadnih ljudi stanove za pripadnike štaba i tvrđavu, gdje su imali stanovati i pijaristi. Do kraja ove godine sagrađeno je više kuća, tako da su se malo kasnije viši oficiri mogli preseliti iz Križevaca; građenje se nastavlja. Beck naredi, da se to mjesto ne smije nazivati Bjelovar, nego Novi Varaždin, pod prijetnjom kazne, ako ga bude tko drukčije nazivao. (...)Novi Varaždin ili Bjelovar neće pružati nimalo sigurnosti, jer se sve gradi od drva, pa će prema tome jednom otvoriti put neprijatelju na uništenje ove naše domovine. U tim novim tvrđavama ništa nije čvrsto, staro će se rušiti i propadati, a osim što se prave beskorisni troškovi domovina se izlaže opasnosti. Dali višnji Bogovi da to ispadne drukčije!"

Beck je, ne osvrčući se na pritužbe i prigovore, bjelovarsku utvrdu sagradio na visoravni okruženoj močvarama koje su ipak pružale sigurnost. Grad je sagrađen gotovo u jednome dahu. Na poziv vojne uprave, iz Marče kod Ivanić-Kloštra u Bjelovar su došli češki redovnici pijaristi, braća Hubert i Ignacije Diviš 1761. godine. Osnovali su školu za djecu vojničkih časnika i građana. U početku je bilo samo 5 učenika, a nastava se održavala na njemačkom jeziku. Budući, da je u gradu bila samo kapelica, odlučili su sagraditi crkvu. Gradnja je počela1765. Zagrebački biskup Josip Galjuf posvetio je crkvu 15. listopada 1775. na blagdan sv. Terezije Avilske, po kojoj je crkva nazvana. Ispod crkve u podzemnim hodnicima su osigurana mjesta za šezdeset grobova, ali je pokopano malo ljudi. Godine 1782., proradila je tvornica svile, koja je imala 36 tkalačkih stanova. Car Josip II. bio je u posjetu 19. travnja 1783. godine. Pregledao je garnizone i odsjeo u kući generala baruna Krefelda u današnjoj Ulici Petra Zrinskoga.

[uredi] Razvoj grada u 19. stoljeću

Pošta je osnovana 1805. Pukovnik Grüber zasadio je drvored platana dužinom sjevernog bedema nekadašnje tvrđave, koje i danas postoje u današnjoj Ulici dr. Ivše Lebovića. U najstarije kulturne ustanove ubrajaju se čitaonica i knjižnica osnovane 1832. Tamo su se održavali plesovi i zabave. Prva tiskara je proradila 1859. godine. Kada je 1871. godine ukinuta Vojna krajina, Bjelovar je postao sjedište Bjelovarsko-križevačke županije. Prvi župan bio je Ivan Vitez Trnski. Tri godine kasnije, 1874. Bjelovar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom odlukom bana Ivana Mažuranića i dobiva svoj grb, na kojem je gradska utvrda (čardak) ispred koje je graničar i tri posječena hrasta. Šumarski stručnjak Josip Ettinger osnovao je rasadnik Šljukingon za uzgoj šumskih sadnica i voća. Gimnazija je osnovana 1876. godine, a ženska i stručna škola 1898. godine. Potres je oštetio crkvu sv. Terezije Avilske 1880. godine, a osam godina kasnije popravio ju je arhitekt Hermann Bolle. Preuređeno je groblje 1880. godine, tako da su katolički, pravoslavni i židovski dijelovi groblja spojeni u jednu cjelinu. Godine 1887. započelo je raditi prvo poduzeće suhomesnate robe i masti „Josip Svoboda”, a sušionica cikorije „Franck” 1900. godine. Željeznička pruga Bjelovar - Križevci otvorena je 1894., pruga Bjelovar - Kloštar Podravski 1900. te pruga do Garešnice i Grubišnog Polja 1913. godine. Grad je imao najveći porast stanovništva od 1880. do 1900. godine.

[uredi] Bjelovar u 20. stoljeću

Na početku 20. stoljeća, izgrađeno je mnogo ustanova i kuća, pretežno u stilu secesije. Gimnazija je izgrađena 1901. godine. Poznati zagrebački arhitekt Dionis Sunko projektirao je zgradu Hrvatskog sokola, koja je završena 1912. godine, a slijedeće godine je izgrađena sinagoga, rad arhitekata Honisberga i Deutscha. Električna rasvjeta uvedena je 1938. godine.

Bjelovarski ustanak dogodio se 1941. Hrvati u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci nakon izbijanja II. svjetskog rata masovno počinju otkazivati poslušnost. Dana 8. travnja 1941. otvoreno su se pobunili 108. pješadijski puk u Velikom Grđevcu i 40. dopunski puk u Severinu, koji su bili u sastavu Slavonske divizije jugoslavenske vojske sa sjedištem u Bjelovaru. Uz pomoć Hrvatske seljačke zaštite zauzimaju žandarmerijsku postaju u Garešnici i stižu u Bjelovar te pružaju podršku gradonačelniku dr. Juliju Makancu. U sukobu žandara i vojske, poginula su dva hrvatska vojnika, a tri su ranjena. Nakon toga se gradska vlast s hrvatskim građanstvom pridružuje pobuni. Srušena je jugoslavenska vlast, a gradonačelnik je proglasio hrvatsku državu. Slijedećih dana su žandari i oficiri iz osvete, ubili 28 civila u predgrađu Bjelovara i u selu Donji Mosti. Dana 28. travnja 1941. godine, ustaše su ubili oko 200 Srba u Gudovcu kraj Bjelovara. Nijemci su u to vrijeme preuzeli civilnu i vojnu vlast u gradu. Uhitili su i zatvorili ustaše, koji su sudjelovali u pokolju te zabranili nove slične akcije. U II. svjetskom ratu stradao je velik broj Židova iz Bjelovara. Sinagoga je kasnije pretvoreno u Narodno kazalište, a sada je Dom kulture. Od početnog interijera, ostala je samo Davidova zvijezda. U središnjem parku 1943. godine, postavljen je paviljon od bračkog kamena po nacrtu arhitekta Zdenka Strižića. Partizani su zaposijeli grad 5. svibnja 1945. godine. Na području grada bilo je nekoliko logora. Poražene snage NDH-a i izbjegli hrvatski civili nakon izručenja Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga 15. svibnja 1945., pri povratku prolazili su "Križnim putem" i kroz Bjelovar, gdje su izvršene masovne likvidacije. Dio ljudi je pogubljen u šumi Lug. Gradski muzej osnovan je 1949. godine. U početku je zbirku sakupljao učitelj Rade Kovač, a Ivan Barešić je najviše pridonio razvoju muzeja. Nakon II. svjetskog rata, Bjelovar je postao sjedište Zajednice općina u koju su pripale općine: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Daruvar, Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Virovitica i Pakrac. Izgrađen je niz industrijskih pogona prehrambeno-poljoprivredne ("Koestlin", "5. maj", "Sirela" i dr.), šumarsko-drvne (Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta", DI "Česma") i metaloprerađivačke industrije ("Tomo Vinković", TAD, "Tehnika"). Rukometni klub "Partizan" Bjelovar osvajao je naslove državnog prvaka devet puta te naslov Prvaka Europe u sezoni 1971./'72.

[uredi] Domovinski rat

[uredi] Oslobađanje bjelovarske vojarne 1991.

Vojarna "Vojnović" u samom gradu i objekti JNA u okolini Bjelovara bili su blokirani i napadnuti od strane hrvatskih snaga. Planom "Bilogora" HV je 29. rujna 1991. napala i zauzela vojarnu. Skladište se našlo u okruženju i pod napadom. Nakon kraće borbe Tepić je naredio vojnicima, da se predaju, a sam je ostao u skladištu. Prilikom ulaska hrvatskih snaga u objekt, u 10 sati i 17 minuta, 29. rujna, aktivirao je eksploziv i uništio skladište, u kojem se nalazilo 170 tona eksplozivnih sredstava. U eksploziji je naravno i sam poginuo, kao i 11 hrvatskih vojnika.

Na području nekadašnje Barutane uređeno je spomen područje. U spomen na oslobođenje Bjelovara od JNA, kao i na tragičan događaj u kojem je poginulo jedanaest hrvatskih vojnika, svake se godine na dan 29. rujna u Bjelovaru održava "Mimohod pobjednika", koji započinje na središnjem gradskom parku, a završava na Spomen području Barutana.

[uredi] 105. bjelovarska brigada u Bosanskoj Posavini

1992. godine vodile su se teške bitke u Bosanskoj Posavinin, jer su u tom dijelu bila angažirane najelitnije postrojbe agresora kako bi očuvale koridor prema Banjoj Luci. Dolazak 105. bjelovarske brigade u Slavonski Brod bila je velika pomoć braniteljima na tom području. Osamnaest pripadnika brigade u tim borbama izgubilo je život i u znak na njihovo sjećanje (na inicijativu Udruge udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz Bjelovara)^[2], 23. kolovoza 2006. godine, u Slavonskom Brodu otkriveno je spomen-obilježje na obali Save^[3].

[uredi] Gospodarstvo

Bjelovar je gospodarsko središte Bjelovarsko-bilogorske županije, a nekada Varaždinskoga generalata Vojne krajine i Bjelovarsko-križevačke županije. Uvjeti za poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo vrlo su povoljni pa je grad s okolicom, u tim gospodarskim granama među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Tradicija sajmovanja potječe iz 14. stoljeća, a u 19. i 20. stoljeću, bjelovarski sajam bio je među najvećima u ovom dijelu Europe. Od 1995. godine, na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, održava se svake godine međunarodni stočarski i gospodarski, jesenski i proljetni sajam. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i „gradom sira”. Izvorni sirevi su: Bilogorac, Podravac, Dimsi itd. U postupku je proces brandiranja, lokalnih sireva kvargl i graničar.

[uredi] Velike tvrtke

• „Sirela” je tvornica sireva u vlasništvu je francuskog poduzeća „Lactalis”. Proizvodi tvrde, polutvrde, meke i topljene sireve.
• „Koestlin” je tvornica keksa i vafla. Razvila se od pekare Dragutina Wolfa 1905. godine. Vafli se proizvode od 1921. godine. Nova tvornica je puštena u pogon 1957. Sadašnji kapaciteti su oko 29 tisuća tona konditorskih proizvoda. Zaposleno je oko 600 radnika.
• „Pevec grupa” je privatno poduzeće, koje u svom sastavu ima lanac 14 trgovačkih centara, poduzeća za transport (s preko 500 vozila), ugostiteljstvo i graditeljstvo. Ima oko 3000 zaposlenih i tendenciju širenja i na tržišta u regiji.
• „Troha-dil” je poduzeće za proizvodnju PVC prozora i vrata te drvo-aluminijskih prozora. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima je i nagrada za najuspješnije malo poduzeće u Hrvatskoj 2005. Kasnije je poduzeće prešlo u grupu srednje velikih poduzeća.
• „Prima Commerce” je proizvođač namještaja, a ujedno i najveći lanac salona namještaja u Hrvatskoj s 23 prodajna mjesta. Poduzeće je osnovano 1995. godine.
• „Iverica” je tvornica za proizvodnju sirove, oplemenjene iverice i furniranih proizvoda. U sastavu je međunarodne grupe Kronospan, koji je najveći svjetski proizvođač drvenih pločastih materijala. Dobila je oznaku „Hrvatska kvaliteta“ za troslojnu i oplemenjenu ivernu ploču.
• „Metalind” je najveći proizvođač protupožarnih vrata u Hrvatskoj. Proizvode se i dimonepropusna i sigurnosna vrata te protupožarno staklo. Postoji od 1996. godine.
• „Elektrometal” je poduzeće za izvođenje instalatersko- montažerskih radova, proizvodnju vatrootpornih elemenata, distribuciju plina, te inženjering izgradnju investicijskih objekata sa sjedištem u Bjelovaru te pogonima u Daruvaru i Koprivnici.
• „Hittner” je tvornica zglobnih traktora, zupčanika, automobilskih dijelova i poljoprivredne mehanizacije. Glavni proizvod su šumski zglobni traktori EcoTrac, nastali po uzoru na male poljoprivredne traktore Tomo Vinković, iz nekadašnje istoimene bjelovarske tvornice.
• „Ljevaonica Bjelovar” je tvornica za proizvodnju odljevaka iz sivog, nodularnog i legiranog lijevanog željeza. Maksimalni godišnji kapacitet je 10 000 tona odljevaka. Ima tradiciju dužu od 100 godina.

[uredi] Poznate osobe

Detaljniji članak o ovoj temi: Poznate osobe Bjelovara

[uredi] Spomenici i znamenitosti

• Kasnobarokna crkva sv. Terezije Avilske građena od 1756. do 1771.
• Paviljon od bračkog kamena iz 1943., u središnjem parku - najveći kameni paviljon u Europi
• Četiri barokna kamena kipa u središnjem parku: kip sv. Terezije Avilske iz 1777., kip sv. Jurja i sv. Jelene Križarice iz 1778. i kip sv. Ivana Nepomuka
• Gradski muzej osnovan 1949.
• Zgrada vojne komande (Straža) oko 1756., danas sjedište gradske uprave
• Pravoslavna crkva sv. Trojice iz 1772., ima ikonostas koji su oslikali Menci Klement Crnčić i Ivan Tišov
• Sinagoga iz 1913., od kraja Drugog svjetskog rata je Dom kulture
• Zgrada čitaonice iz 1832.
• Zgrada Hrvatskog sokola iz 1912., arhitekt Dionis Sunko
• Spomen područje Barutana, za poginule u obrani grada 29. rujna 1991.
• Spomen područje Lug, za žrtve Drugog svjetskog rata
• Spomen područje Borik, za žrtve Drugog svjetskog rata
• Zgrada narodne knjižnice „Petar Preradović”
• Zgrada gimnazije iz 1901.
• Crkva i franjevački samostan sv. Antuna Padovanskoga iz 1936.
• Crkva sv. Ane iz 1993.
• Crkva sv. Andrije na starom groblju iz 1765.
• Crkva sv. Leopolda Mandića u Markovcu
• Drvored platana iz 1828. na Šetalištu dr. Ivše Lebovića
• Kapelica sv. Florijana kraj gradske tržnice iz 1756.
• Kapelica Gospe Lurdske u krugu opće bolnice iz 1885.
• Kapelica sv. Križa u krugu vojarne iz 1935.
• Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti
• Fontana „Povratak panonskih kitova”

[uredi] Manifestacije

• Bjelovarski sajam - niz specijaliziranih događanja na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, najznačajniji je Jesenski međunarodni sajam početkom rujna, a osim njega ističu se Proljetni sajam i Pčelarski sajam.
• Terezijana - kulturno-zabavna manifestacija, koja se održava svake godine drugi vikend u lipnju, u spomen na caricu Tereziji, koja je dala osnovati grad kao vojno središte davne 1756. godine.
• Bok fest - kazališni festival od 2003., punog imena Bjelovarski odjeci kazališta; u dva tjedna prikazuju se izabrane kazališne predstave iz Hrvatske i inozemstva za odrasle i djecu, umjetnički voditelj i osnivač festivala je Goran Navojec.
• Međunarodni tjedan udaraljkaša - (eng. IPEW - International Percussion Ensemble Week), niz koncerata udaraljaške glazbe, održava se u siječnju.
• Doku-art - festival dokumentarnih filmova iz Hrvatske i svijeta, traje tjedan dana početkom listopada, selektorica je Rada Šešić.
• Dani sira u gradu sira - sajam sira, koji se od 2006. održava u listopadu.
• Dani češke kulture - godišnja kulturna manifestacija, koja promiče kulturu Čeha u Hrvatskoj, održava se početkom svibnja
• Večer nacionalnih manjina - tradicionalni koncert nacionalnih manjina, na kojem predstavljaju svoju glazbu, plesove i običaje. Održava se krajem studenoga.
• Božićni koncert - tradicionalni gala koncert prije Božića, na kojem nastupaju hrvatski i strani glazbenici.

[uredi] Obrazovanje

Osnovne škole:

• I. OŠ;
• II. OŠ;
• III. OŠ;
• IV. OŠ;
• V. OŠ (za djecu s posebnim potrebama)

Srednje škole:

• Gimnazija Bjelovar;
• Ekonomska škola Bjelovar;
• Tehnička škola Bjelovar;
• Glazbena škola Bjelovar;
• Obrtnička škola Bjelovar;
• Ugostiteljsko-prehrambena škola Bjelovar;
• Trgovačka škola Bjelovar;
• Medicinska škola Bjelovar

Dislocirani stručni studiji:

• Stručni studij poslovne ekonomije (organizira Ekonomski fakultet Rijeka)
• Stručni studij poslovne ekonomije (organizira Ekonomski fakultet Zagreb)

[uredi] Kultura

• Gradski muzej
• Državni arhiv
• Narodna knjižnica „Petar Preradović”
• Bjelovarsko kazalište
• Kino Gorica
• HORKUD Golub (Hrvatsko obrtničko-radničko kulturno umjetničko društvo)
• KUD Bjelovar
• KUD Češka Obec
• UIRH Lovari (Udruga izvornih Roma Hrvatske)
• filmski festival DOKUart

[uredi] Sport

• Nogometni klub "Bjelovar"
• Nogometni klub "Mladost" Ždralovi
• Nogometni klub "Zvijerci"
• Rukometni klub "Bjelovar"
• Ženski rukometni klub "Bjelovar"
• Košarkaški klub "Bjelovar"
• Ženski odbojkaški klub "Bjelovar"
• Atletski klub "Bjelovar"
• Atletski klub "Borik"
• Streljačko društvo "Bjelovar 1874."
• Taekwondo klub "Bjelovar"
• Taekwondo klub "Omega"
• Taekwondo klub "Fox"
• Teniski klub "Bjelovar"
• Stolnoteniski klub "Bjelovar"
• Plivački klub "Bjelovar"
• Konjički klub "Bjelovar"
• Streličarski klub "Bjelovar"
• Moto klub "Bjelovar"
• Kuglački klub "Bjelovar"
• Kuglački klub "Željezničar"
• Kuglački klub "Poštar"
• Kuglački klub "Bilogora"
• Kuglački klub "Sirela"

Atletika

Atletika je dugo prisutna u gradu Bjelovaru. Početak datira u vrijeme poslije 2. svjetskog rata, kada se atletika nalazi kao sekcija u sklopu DTO "Partizan" Bjelovar (u DTO "Partizan" su tada bili prisutni i rukomet, boks, hrvanje i mnogi drugi sportovi).

Godine 1962. DTO "Partizan" postaje društvo za sportsku rekreaciju. Djelovanje atletske sekcije se nastavlja sve do 1980. godine, kada se zbog izvanrednih rezultata osamostaljuje i postaje atletski klub "Bjelovar". Klub i danas ima zapaženu ulogu u hrvatskoj kraljici sportova te bilježi vrijedne rezultate. Izdvajamo neke od podataka: AK "Bjelovar" je vlasnik 13 državnih rekorda, 31 atletičarki i atletičara iz kluba je ostvarilo 82 nastupa za reprezentaciju Hrvatske. Na državnim prvenstvima osvojeno je ukupno 377 medalja: od toga 109 zlatnih, 115 srebrenih i 144 brončane. To su samo neki od vrijednih rezultata, koje su bjelovarski atletičari ostvarili tijekom vremena.

Od 2001. godine bjelovarska publika može uživati u štafetnoj utrci 4x600m za mlađe juniorke i juniore, koja se trči oko centralnog gradskog parka. Ova utrka se održava svake godine u povodu Dana Grada Bjelovara.

Rukomet

Bjelovar je poznat po RK "Bjelovaru", dok je djelovao pod imenom "Partizan" ^[4], o čemu govori naslov europskog prvaka iz 1972. i desetak naslova prvaka države.

[uredi] Gradovi pobratimi

1. Novalja
2. Pakrac
3. Imotski
4. Rubiera
5. Visoko

[uredi] Galerija

Zgrada turističke zajednice	Cvijetni labirint na Trgu hrvatskih branitelja	Željeznički kolodvor	Groblje sv. Andrije
Zgrada HEP-a	Park	Gradska vijećnica	Kip iz crkve sv. Terezije Avilske

[uredi] Literatura

• Ivan Crnjak, “Bjelovar i okolni krajevi”, Školska knjiga, Zagreb 1989.
• Đuro Rauš, “Zelenilo bjelovarskog kraja”, Bjelovar, 1980.
• Đuro Gavran, “Bjelovar-najmlađi kraljevski grad”, Meridijani, Samobor, 2007.

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• Bjelovar.hr

Gradovi i općine Bjelovarsko-bilogorske županije

Gradovi Bjelovar | Čazma | Daruvar | Garešnica | Grubišno Polje Općine Berek | Dežanovac | Đulovac | Hercegovac | Ivanska |