Ubuntu (Linux distribucija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

**Ubuntu**

Ubuntu Linux 8.04 i GNOME
Web stranica:	www.ubuntu.com
Izdavač/ razvijatelj:	Canonical Ltd. / Ubuntu fondacija
Skupina OSa:	Linux
Izvorni model:	Slobodni i otvoreni softver
Zadnja stabilna verzija:	8.10 / 30. oktobar 2008.
Podržane platforme:	i386, AMD64, UltraSPARC^[1]
Tip kernela:	Monolitni
Korisnički interfejs:	GNOME
Licenca:	GPL
Stanje:	Razvija se

Ubuntu (/u'buntu/) je Linux distribucija većinom namijenjena korištenju na desktop računarima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od strane Canonical Ltd., privatne kompanije koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.

Ime distribucije dolazi iz zulu i xhosa jezika što znači "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua - "Linux za ljudska bića", odražava jednu od glavnih draži - pravljenje Linuxa pristupačnijim i jednostavnijim za korištenje. Zbog njegove lakoće korištenja, smatra se odličnom "početničkom" distribucijom. Najnovija verzija, Ubuntu 8.10 (Intrepid Ibex) izdata je 30. oktobra 2008.

[uredi] Historija i razvoj

Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (još-bez-imena),^[2]^[2] i ta domena je korištena sve do današnjeg dana.^[3]

Prva verzija Ubuntua izdata 20. oktobra 2004. je počela sa razvojom kao obični fork Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana.^[4] Pošto se Ubuntu izdaje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju GNOME grafičkog okruženja. Za razliku od drugih običnih Debian forkova kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te većinu vremena koriste slobodni softver umjesto oslanjanja na closed-source.^[5]

Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također održavatelji (en. maintainers) ključnih Debian paketa.^[6]

Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth kroz Canonical Ltd. 8. jula 2005, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su najavili osnivanje Ubuntu fondacije i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je da osigura podršku i razvoj svih budućih verzija Ubuntua, ali od 2006. fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativu u finansiranju u slučaju da Canonical prestane sudjelovati.^[7]

[uredi] Karakteristike

Najvažniji ciljevi Ubuntua su:

biti jednostavan za upotrebu;
imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
biti dostupan u raznim jezicima;
uključiti što više zajednice Što je moguće, promovirajući značenje "humanosti" unutar softverskog sistema.

[uredi] Upotrebljivost

Screenshot Ubuntua 6.06 LTS, sa Dawn of Ubuntu wallpaperom, jednim od više pre-instaliranih opcija

Ubuntu je baziran na GNOME grafičkom okruženju, koji je specifično dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija.^[8] Povrh tih aplikacija uključenih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uključuje OpenOffice.org, Mozilla Firefox web browser i GIMP grafički editor. Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadrži široko prostranjenu upotrebu sudo alata, koji omogućuje običnim korisnicima izvršavanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root račun.^[9]

[uredi] Distribucija

Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom CD-u i sadržavala i Live CD i i mogućnost instalacije. On se boota u potpuno uobličen desktop, koji omogućava korisnicima da vide da li je njihov hardver podržan i da eksperimentišu sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na hard disk uz grafički instaler ubiquity. Proces instalacije čuva dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni debian-instaler je dostupan za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim računarima, administratorima, i serverima.

[uredi] Pristupačnost

Ubuntu također naglašava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje što više ljudi. Od verzije 5.04, uobičajni encoding je UTF-8. Alat nazvan Rosetta je dio Launchpad web stranice na kojoj korisnici Ubuntua mogu doprinositi prijevodima softvera uključenog u Ubuntu.

[uredi] Zajednica i "humanost"

Uobičajni izgled korisničkog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narandžaste boje. Ubuntu ima veliki broj službenih web foruma gdje se vodi diskusija o samoj distribuciji. Canonical vodi jedan broj mailing listi za projekte i mailing liste razvijatelja tako da konferencije Ubuntu razvijatelja ostaju otvorene korisnicima. Korisnici mogu koristiti The Fridge zajednički blog namijenjen informisanju korisnika o Ubuntu temama.

[uredi] Klasifikacija paketa i podrška

Glavni Ubuntu paketi prikazani u Synaptic upravitelju paketima

Ubuntu dijeli sav softver u četiri sekcije, zvane komponente, da prikaže razlike u licenciranju i nivou dostupne podrške.^[10] Komponente su Glavna (Main), Ograničena (Restricted), Univerzalna (Universe) i Multiverzna (Multiverse) Paketi su podijeljeni po sljedećim komponentama:

Main i Universe sadrže softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.^[11] Cilj je da Main i Restricted sadrže sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u Universe i Multiverse-u.

Vlasnički (proprietary) softver za Ubuntu je uglavnom nepodržan, ali neke iznimke (Restricted) su napravljene za jako važan vlasnički softver, kao vlasnički drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naročito grafičke karte za koje postoje samo binarni drajveri proizvođača. Nivo podrške je dosta više ograničen nego za Main jer programeri (en. developers) nemaju pristup izvornom (source) kodu.

Ubuntu Backportovi je službeno prepoznatljiv projekat backportiranja novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje traže korisnici, koji su objavljeni samo ako se slažu sa pravilima za izbor i kvalitetu.^[12]

Dok je neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju uključen u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadrži razne pakete za softever koji narušava američki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:

Softver koji omogućava puštanje CSS video DVDova, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasničke media formate kao Windows Media.^[13].

Neslužbeni alati kao EasyUbuntu ^[14] i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije službeno kreiran za Ubuntu. Njih ne preporučuje Ubuntu razvijateljski tim i te aplikacije mogu dovesti do kvara nadogradnji. ^[15]

Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasnički softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasničke pakete nazvan Commercial.^[16] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga, Commercial će sadržavati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.^[17] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player.

[uredi] Izdanja

Ovaj članak ili dio članka sadrži informacije o zakazanim ili očekivanim budućim izdanjima softvera. Informacije se mogu vrlo brzo promijeniti kako se datum izdavanja softvera približava.

Ubuntu 6.06 LTS CDovi

Različiti Ubuntu-CDovi

Ubuntu 7.10 na bosanskom jeziku

Ubuntu zahtijeva 256 megabajta memorije i tri gigabajta prostora na disku.^[18] Ubuntu i njegove varijante su dostupne za besplatni download kao ISO slike, ili potpuno besplatno slanje svakome ko zatraži CDove preko Shipit servisa.^[19]

Svako izdanje ima kodno ime^[20]kao "Warty Warthog" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Feisty Fawn je objavljen u 4. mjesecu 2007 godine i zato se označava kao 7.04.

Verzija	Kodno ime	Podverzija	Datum izdavanja
4.10	Warty Warthog		20. oktobar 2004. ^[21]
5.04	Hoary Hedgehog		8. april 2005. ^[22]
5.10	Breezy Badger		13. oktobar 2005. ^[23]
6.06 LTS	Dapper Drake	Flight 1	19. novembar 2005.
		Flight 2	14. decembar 2005.
		Flight 3	16. januar 2006.
		Flight 4	19. februar 2006.
		Flight 5	10. mart 2006.
		Flight 6	30. mart 2006.
		Ubuntu 6.06 Beta 1	20. april 2006.
		Ubuntu 6.06 Beta 2	28. april 2006.
		Flight 7	5. maj 2006.
		Ubuntu 6.06 RC	25. maj 2006.
		Ubuntu 6.06	1. juni 2006. ^[24]
6.06.1 LTS^[25]	Dapper Drake 6.06.1		10. august 2006.
6.10	Edgy Eft	Knot 1	20. juli 2006.
		Knot 2	1. septembar 2006.
		Knot 3	15. septembar 2006.
		Beta izdanje	28. septembar 2006.
		RC	19. oktobar 2006.
		Ubuntu 6.10	26. oktobar 2006. ^[26]
7.04	Feisty Fawn
		Herd 1^[27]	30. novembar 2006.
		Herd 2	11. januar 2007.
		Herd 3	1. februar 2007.
		Herd 4	16. februar 2007.
		Herd 5	1. mart 2007.
		Beta izdanje	22. mart 2007.
		RC	12. april 2007.
		Ubuntu 7.04	19. april 2007.
7.10	Gusty Gibbon		18. oktobar 2007. ^[28]^[29]
8.04	Hardy Heron^[30]
		Alpha 1^[31]	30. novembar 2007.
		Alpha 2	20. decembar 2007.
		Alpha 3	10. januar 2008.
		Alpha 4	31. januar 2008.
		Alpha 5	21. februar 2008.
		Alpha 6	6. mart 2008.
		Beta izdanje	27. mart 2008.
		Ubuntu 8.04	24. april 2008.

Legenda:
nepodržana verzija	podržana verzija	trenutna verzija	trenutna testna verzija	buduća verzija

[uredi] Izdanje dugotrajne podrške

Izdanje 6.06 LTS (dugotrajna podrška), kodnog imena "Dapper Drake", je prvo Long Term Support (dugotrajno podržano) izdanje Ubuntua. Canonical planira podržavati LTS izdanja sa nadogradnjama više od drugih Ubuntu izdanja. Nadogradnje paketa su planirane i plaćene tehničkom podrškom i dostupne tri godine na desktopu i pet godina na serveru.

Ubuntu 6.06 LTS je sadržavalo GNOME 2.14, Mozilla Firefox 1.5.0.3, OpenOffice.org 2.02, Xorg 7.0, GCC 4.0.3, i 2.6.15 verziju kernela.

[uredi] Edgy Eft

Za razliku od Dapper Drakea, Edgy je sadržavao "najnovije tehnologije" koje su donosile nove prednosti ali možda smanjivale nivo stabilnosti^[32]. Edgy Eft ima novi System V init daemon nazvan Upstart, kao i poboljšanja korištenja memorije i ubrzati proces bootanja sistema i pokretanje aplikacija. Ubuntu 6.10 sadrži GNOME 2.16.1, Mozilla Firefox 2.0, OpenOffice.org 2.0.4, X.Org Server 7.1.1, GCC 4.1.1, i kernel 2.6.17-10, a tu je i KDE 3.5.5. Kao i prošle verzije, Edgy ima mogućnost direktne nadogradnje sa prošlih verzija. Nadogradnja sa verzije 6.06 se ne odvija automatski kroz obične nadogradnje paketa, već zahtijeva posebne izmjene na menadžeru nadogradnji. Druge metode, kao dist-upgrade opcija apt-get programa, se ne preporučuju.^[33] Neki korisnici su prijavili ozbiljne probleme u procesu nadogradnje.^[34]

[uredi] Razvoj

Sljedeće stabilno izdanje će biti Ubuntu 8.04, kodnog imena "Hardy Heron". Trenutno je ovo izdanje planirano za 24. april 2007. Heron će biti verzija Ubuntua koja će sadržavati samo softver koji se može mijenjati i redistribuirati, koji je slobodni softver, poput gNewSensea.

[uredi] Derivati Ubuntua

Pored raznih izdanja Ubuntua postoji i više derivata Ubuntua dostupnih kao ISO slike (en. images) za download. Od 2006. njihova izdanja izlaze uporedo sa Ubuntuom, i paketi se preuzimaju sa istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju različiti skup paketa sa originalnog Ubuntua. Kubuntu, Xubuntu i Edubuntu CDovi se također mogu naručiti preko besplatnog Shipit servisa. Ove različite verzije odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji žele dovesti različitu funkcionalnost u distribuciju.

[uredi] Službeni derivati

Ovo su službeni derivati Ubuntua koji su u potpunosti podržani od Cannonical Ltd. Mogu se naručiti preko Shipit servisa:

Desktop Kubuntua

[uredi] Kubuntu

Kubuntu je službeni derivat Ubuntu operativnog sistema koji koristi KDE okruženje umjesto GNOMEa. Dio je Ubuntu projekta i koristi isti temeljni sistem. Kubuntu i Ubuntu mogu raditi usporedo. Svaki paket u Kubuntuu ima isti repozitorij kao i Ubuntu.

„Kubuntu projekat nastoji biti KDEu ono što je Ubuntu GNOMEu: velika integrisana distribucija sa svim prednostima Ubuntua, ali sa KDE desktopom. Kubuntu se izdaje redovno i predvidivo; svaka nova verzija sadrži novu KDE verziju.“

({{{2}}})

- Sa Kubuntu stranice na Ubuntu Wikiju

Kubuntu znači "prema humanosti" u Bemba jeziku, i izgovara se /kùbúntú/.

Desktop Edubuntua

[uredi] Edubuntu

Edubuntu je službeni derivat Ubuntua dizajniran za korištenje u školama. Edubuntu sadrži veliki broj obrazovnih aplikacija uključujući GCompris, KDE Edutainment Suite, i Schooltool kalendar. Prvo izdanje Edubunta je izašlo uz Ubuntu 5.10, kodnog imena Breezy Badger, 13. oktobra 2005. Edubuntu je baziran na Ubuntuu, i sadrži LTSP klijentske arhitekture, kao i obrazovne aplikacije namijenjene osobama od 6-18 godina.

Glavni cilj Edubuntua je da se može koristiti od strane bilo koga, čak i bez dosta računarskog znanja, sa mogućnosti postavljanja računarske laboratorije, ili on-line učenja, za samo sat vremena ili manje, i onda upravljati nastalim okruženjem bez mnogo muke.^[35]

Desktop Xubuntua 6.06

[uredi] Xubuntu

Xubuntu (izgovara se /ˈzùbúntú/) je službeni derivat Ubuntua, otvorenog operativnog sistema, sa Xfce grafičkim okruženjem. Xubuntu je nezahtjevna"^[36] distribucija namijenjena slabijim računarima i onima koji traže brzo okruženje. Većinom koristi GTK+ aplikacije.

Xubuntu je originalno trebao izaći uz Breezy Badger (5.10) verziju Ubuntua, ali na datum izdavanja konačni datum nije bio odlučen, iako je ime "Xubuntu" korišteno za metapaket (xubuntu-desktop) koji instalira Xfce desktop. Prvo službeno izdanje Xubunta je objavljeno uz Ubuntu 6.06 (uključujući Kubuntu i Edubuntu, kodnog imena Dapper Drake, izdata 1. juna 2006.)

[uredi] Gobuntu

Distribucija koja u potpunosti sadrži samo slobodni softver. Nastala je kao odgovor na kritike da se Ubuntu više nije mogao u potpunosti slobodno mijenjati jer je sdržavala previše drajvera i programa koji nisu u javnom vlasništvu. Prvobitno ime Gobutnua je bilo Gnubuntu.

Desktop Ubuntu server derivata

[uredi] Ubuntu serversko izdanje

Nudi serverske aplikacije kao e-mail server, LAMP web server platformu, kao i alate za DNS i upravljanje bazama podataka. Server izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.

[uredi] JeOS serversko izdanje

Screenshot Ubuntua

[uredi] Ubuntu Studio

Ubuntu Studio je službeni derivat Ubuntua koji je specijaliziran za multimedijalnu produkciju. Prva verzija, osnovan na Ubuntu 7.04. je pušten 11. maj 2007. godine. Srž Ubuntu Studio je promjenjen da se može u potpunosti iskoristiti potencijal računara u svrhu produkcije i reprodukcije audio, video i grafičkih sadržaja. Programi mogu zahtjevati trenutno CPU vrijeme, što u nekim slučajevima može da drastično smanji latenciju multimedijalnih sadržaja. Također sadrži plavo-crnu temu, nasuprot uobičajene smeđe-narandžaste teme Ubuntua.

[uredi] Neslužbeni derivati

Ovo su derivati koje Cannonical ne podržava, te se i ne mogu naručiti preko Shipit servisa.

[uredi] Ebuntu

Ebuntu je Linux distribucija bazirana na Ubuntuu ali sa Enlightenment grafičkim okruženjem. Trenutno je samo dostupan kao live CD ali instalacija na disk se još uvijek razvija. Da bi održali veličinu ISO slike (en. image), OpenOffice.org i Evolution, koji dolaze uz Ubuntu, su izbačeni iz izdanja. Abiword, Gnumeric i Sylpheed Claws su zauzeli njihovo mjesto.

Desktop Fluxbuntua

[uredi] Fluxbuntu

Fluxbuntu je neslužbeni derivat Ubuntua koji koristi Fluxbox grafički interfejs. Za razliku od nekih drugih Ubuntu varijanti poput Ubuntua koji koristi GNOME grafičko okruženje, Kubuntua koji koristi KDE i Xubuntua koji koristi Xfce, koji svi zahtjevaju nešto više kompjuterskih resursa, Fluxbuntu je napravljen da troši malo računarskih resursa, ali uz punu funkcionalnost.

Desktop nUbuntua

[uredi] nUbuntu

nUbuntu ili Network Ubuntu je projekat mjenjanja postojeće Ubuntu Linux distribucije za servere i mrežne računare. Glavna ideja je održati Ubuntuovu lakoću korištenja i spojiti je sa popularnim testovima propusnosti (en. penetration test). Pored upotrebe na serverima i u mreži, nUbuntu se može koristiti i na desktopu. nUbuntu koristi nezahtjevni GUI Fluxbox da bi korištenje bilo brže, a ipak jednostavno i funkcionalno. Sadrži neke od najkorištenijih sigurnosnih programa za Linux, kao Ethereal, nmap, dSniff, i Ettercap.

[uredi] Ubuntu Lite

Ubuntu Lite je neslužbeni derivat Ubuntu Linux distribucije koja se koristi na sporijim računarima. Trenutno je u ranim fazama razvoja. Da bi se zadovoljio cilj Ubuntu Lite-a koji glasi "Snaga Ubuntua za slabije mašine", koristi se IceWM, zajedno uz GTK+ aplikacijama. Ciljevi ove distribucije su slični onima kod Xubuntua.

[uredi] zUbuntu

zUbuntu je neslužbeni derivat Ubuntu Linux distribucije za IBM eServer zSeries računare koju je napravio Thomas Uhl. Trenutno se razvija, a na Internetu se još uvijek ne mogu pronaći verzije za download.

[uredi] Ubuntu mobilna verzija

Derivat Ubuntua koji je posebno namjenjem za korištenje na UMPCovima i sličnim prenosnim uređajima. Trenutno se nalazi u 7.10 verziji, ali se i dalje razvija.

[uredi] Uspjeh i kritike

Ubuntu stranica na DistroWatch.com je jedna od najposjećenijih od njihove ogromne liste Linux distribucija,^[37] i Ubuntu je nagrađen nagradom čitalaca kao najbolja Linux distribucija u 2005. godini na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu.^[38] Ubuntu je bio najčešće ocjenjivan na Internetu i štampanim publikacijama.^[39]^[40] Mnogi kritičari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika.^[41]

U aprilu 2005. godine, Ian Murdock, osnivač Debiana, je kritikovao Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govoreći da se Ubuntu previše udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.^[42] Na Debconf-u 6 u maju 2006, Mark Shuttleworth je izjavio da je "oko 6 miliona Breezy CDova" distribuirano kroz ShipIt program.^[43]

Jedna o tajni uspjeha Ubuntua je njegov fokus na kreiranju lokalnih timova zajednice. Postoji dosta službenih i novih timova , i lagano je i slobodno napraviti novi. Ako je potrebno, Canonical Ltd. će ponuditi hardverske resurse za postavljanje mailing listi, IRC kanala i foruma, i platiti će registraciju domene. Canonical također zapošljava Ubuntu Community Manager-a (trenutno Jono Bacon) da pomogne sa osnovnim stvarima, uključujući troškove putovanja odabranih lokalnih timova na sastanke.^[44]